SciELO - Scientific Electronic Library Online

 
vol.19 número29Intercultural education and teacher trainingEmerging political identities: indigenous teachers as a collective subject in Mexico and Colombia (Colonies- 1990) índice de autoresíndice de assuntospesquisa de artigos
Home Pagelista alfabética de periódicos  

Serviços Personalizados

Journal

Artigo

Indicadores

Links relacionados

  • Em processo de indexaçãoCitado por Google
  • Não possue artigos similaresSimilares em SciELO
  • Em processo de indexaçãoSimilares em Google

Compartilhar


Revista Historia de la Educación Latinoamericana

versão impressa ISSN 0122-7238

Resumo

DOMINGUEZ GARRIDO, María Concepción; RUIZ CABEZAS, Adiela  e  MEDINA RIVILLA, Antonio. Experiencias docentes y su proyección en la identidad profesional: el caso de las maestras de Santa Marta y su entorno. Rev.hist.educ.latinoam. [online]. 2017, vol.19, n.29, pp.111-134. ISSN 0122-7238.  https://doi.org/10.19053/01227238.7555.

E tz’ijb’ayaj ira ucheksu tama e sajkmayaj xe’ uche e Santa Marta yi e ajk’anpa’r Juan yi Ujam -Riohacha ( Colombia) taka inte’ morwa’r te ajkanseyajob’ ekpak’ab’ob’. Ch’enpa e’ra twa’ asajkna una’tanyaj kochwa’ apatna e pak’ab’, takarseb’ir taka e cheksuyaj twa’tix ajk’unpa tuk’a e topop te sajkmayaj twa’ inte’ k’anpa’rir kanseyaj. Umen taka e sajkmayaji yi e ub’esyaj xe’ tajwina taka inla’inte’ ajkanseyaj, chyob’, xe’ uyajk’ob’ e ub’esyaj kochwa’ una’tanyaj xe’ uk’ojkob’, tya’ ch’ajma e ub’esyaj kochwa’: tya’, tuk’a, tuk’at, tuk’a twa’, chi takar, yi tuk’at ak’anpa una’tanyaj e ajkanseyaj

Uk’anpes e sajkmayaj te k’ajtmayaj umen kochwa’ e ajkanseyaj ak’otoy utajwi yi uwira e na’tanyaj te pak’ab’ xe’ inb’utz yi ak’anpa kochwa’ una’ta, k’otoy utajwi tama e patna’r xe’ uche twa’tix o’stanpa u’tir kochwa’ ja’xir.

Xe’ utajwi tama e sajkmayaj ira ucheksu e b’i’r twa’ atajwintz’a inb’utz b’ijsyaj kochwa’ ujajpi, taka e ajkanseyaj xe’ utajwyob’ xe’ ak’a’pa taka e ototir kanseyaj yi tatob’, uk’a’pa’r yi e takarsaj ajkanwa’r, twa’ apatna te ejtz’una’r kanseyajir, ucheksu e me’yrir pak’ab’ tya’ utajwi e pak’ab’ , b’an twa’ e numerir yi tuk’a tuk’a anumuy.

Palavras-chave : Utz’ijb’ e b’ixirar, k’ajtmayaj; morwa’r pak’ab’; takseyaj patna’rir; Jun twa’r unumer tama e Kanseyajir te Rumob’..

        · resumo em Português | Espanhol | Inglês     · texto em Espanhol     · Espanhol ( pdf )